A što ako prokrastinacija nije lijenost, nego skriveni strah koji vas sputava?
Prokrastinacija je često pogrešno shvaćena. Nije riječ o nedostatku volje – to je način na koji vaš um pokušava izbjeći nelagodu. Ponekad se radi o strahu od neuspjeha ili odbacivanja – odgađate jer se bojite da ono što napravite neće biti dovoljno dobro. Ali ono što trebate razumjeti je da ste dovoljno dobri, uvijek ste bili. Došli ste na ovaj svijet dovoljno dobri i takvi ćete biti do kraja svog dugog života.
Ponekad je to strah od uspjeha – tjeskoba oko toga hoćete li moći zadržati visoke standarde jednom kad ih postavite. U svakom slučaju, vaš um bira ugodu umjesto izazova, i tako ostajete zarobljeni u krugu odgađanja.
Počnite tako što ćete promijeniti svoje misli i svoje riječi i način na koji komunicirate sa svojim umom.
Umjesto da kažete: „Moram to napraviti”, recite: „Želim to napraviti jer mi koristi.”
Napravite prvi korak i ne čekajte inspiraciju. Inspiracija ne dolazi sama od sebe, ali kad napravite prvi korak, ona će se pridružiti.
Zapamtite: odgađanje zadataka nije vaša mana – to je navika. A navike se mogu promijeniti. Ključ je u tome da razumijete zašto odgađate, promijenite svoje misli i pogled na stvari koje treba obaviti i napravite male, ali svjesne korake naprijed.
Osjetite snagu promjene
RTT (Rapid Transformational Therapy) vam pomaže otkriti razloge vašeg ponašanja, koji su to obrasci i uvjerenja, a zatim ih promijeniti.
Vaše misli oblikuju vaše ponašanje, a vaše ponašanje oblikuje vašu stvarnost.
Vaše misli mijenjaju vaš svijet
Zdravlje i prokrastinacija
Iako najčešće utječe na produktivnost, prokrastinacija ima i druge ozbiljne posljedice na zdravlje i dobrobit. Istraživanja pokazuju da je povezana s višim razinama stresa, lošijim zdravljem, slabijim strategijama suočavanja, lošijom kvalitetom sna, te većim brojem fizičkih problema i bolesti.
Jedna od opsežnijih studija do sada provedena na ovu temu dolazi iz Švedske. U okviru istraživanja Sustainable University Life, znanstvenici su pratili 3525 sveučilišnih studenata iz Stockholma i Örebra tijekom jedne godine. Korištenjem standardizirane skale prokrastinacije, pratili su razinu odgađanja obveza i njezinu povezanost sa zdravljem.
Nakon devet mjeseci, pokazalo se da studenti koji su imali više razine prokrastinacije su:
- češće patili od simptoma depresije, tjeskobe i stresa
- imali veću učestalost bolova u gornjim ekstremitetima (ruke, ramena, leđa)
- prijavljivali lošiju kvalitetu sna, manje kretanja, češće preskakanje doručka
- bili usamljenij i imali više financijskih poteškoća
Važno je istaknuti da su ti rezultati zabilježeni i nakon što su istraživači uzeli u obzir druge moguće čimbenike (poput dobi, spola, prethodnog mentalnog zdravlja itd.). Drugim riječima – prokrastinacija se sama po sebi pokazala kao rizični faktor za lošije zdravlje.
Ova studija jasno poručuje: Odgađanje danas može imati posljedice sutra – i to ne samo na ispite, rokove i obveze, nego i na vaše tijelo, emocije i opću dobrobit (1).
Literatura:
1.Johansson F, Rozental A, Edlund K, Côté P, Sundberg T, Onell C, Rudman A, Skillgate E. Associations Between Procrastination and Subsequent Health Outcomes Among University Students in Sweden. JAMA Netw Open. 2023 Jan 3;6(1):e2249346.
